U radnoj posjeti Azerbajdžanu – “smart villages” sustav pametnih sela

Od utorka do subote proveo sam vrijeme u radnom posjetu Azerbajdžanu s kolegama iz Europskog parlamenta koji se bave sustavima ekološke održivosti, koncepta pametnih sela i poljoprivrednom politikom.

S ministrom poljoprivrede i kolegama

Posebna mi je čast bila razgovarati s Francom Bogovičem – čovjekom kojeg zovu ocem projekta “pametnih sela”. Bogovič je bio voditelj naše delegacije, inače poznati slovenski političar koji je u četiri mandata bio gradonačelnik Krškog, potom ministar poljoprivrede i zaštite okoliša, a poslije je politički put nastavio u EU parlamentu. Bogovič je po struci agronom i svako slobodno vrijeme se bavi poljoprivredom na vlastitom zemljištu. Razgovarali smo puno o različitim temama i uvijek mi je drago učiti od mudrih i iskusnih ljudi. Posebno me se dojmio kada mi je rekao kako političar uvijek treba biti – ponizan. Svjestan prolaznosti i kako se treba čuvati moći koje ako je nisi svjestan teško kvari čovjeka. Dani su bili dosta naporni, rano ustajanje i puno sastanaka tijekom dana i posjeta koji su trajali sve do kasnih večernjih sati.

SUSRET S MINISTROM POLJOPRIVREDE
Susreo sam se i s ministrom poljoprivrede koji nam je detaljno predstavio projekte koje Azerbajdžan provodi u poljoprivredi, u kojoj je zaposleno čak 35% radnog stanovništva. Azerbajdžan je država s velikim područjem koje je gotovo potpuno bez vode i zato o sustavima umjetnog navodnjavanja ovisi cijela poljoprivreda. Impozantno je bilo vidjeti nove maslinike koji se prostiru na više od 2.500 hektara površine potpuno uređeni i opremljeni sustavima održavanja. Posjetili smo njihove stočare, privatne tvrtke koje se bave proizvodnjom mlijeka i mesa. Predsjednik Odbora za ekonomiju nacionalnog parlamenta nam je predstavio veličinu ulaganja Azerbajdžana u gospodarstvo i razne grane gospodarstva kao i mogućnosti koje Azerbajdžan nudi tvrtkama unutar Europske unije koje žele sudjelovati u mnogim projektima u državi. Sam centar Bakua je slika modernog i razvijenog grada, ali udaljeni krajevi, čak i oni na ratom zahvaćenim područjima su prava gradilišta. Građevinske tvrtke iz Velike Britanije, Češke, Italije, Turske rade u doslovnom smislu 24h na infrastrukturnom razvoju. Na primjer, sagradili su tračnice za vlak i autocestu s četiri trake i osam tunela u dvije godine. Na stotine i stotine radnika, kamiona, bagera radi – bez prestanka. Ogromna sredstva se ulažu u ovo područje. Posjetili smo i njihov veliki centar ekološke proizvodnje badema – gdje proizvode 3.000 tona eko badema godišnje i njihovu ekološku s EU certifikatima vinariju. Sve vrlo impresivno izgleda.

PAMETNA SELA
U svega dvije godine je Azerbajdžan implementirao najmoderniju tehnologiju na prostoru nekad zahvaćenim oružanim sukobom. Sagradili su prvo niz “pametnih sela” – mjesta na kojima ljudi žive i imaju sve potrebno za rad i život. Azerbajdžan je ovdje sagradio stotine modernih kuća, opremljenih vlastitim solarima, video nadzorom, pametnim sustavima vode i kanalizacije, brzim internetom, u tom selu se nalazi škola, dječji vrtić, bolnica, pošta, trgovine, kafići, restoran, pekare, sportska igrališta, policija. Kuće se građanima daju potpuno besplatno – da ih se motivira na preseljenje – nemaju troškova osim režijskih koji su jako mali radi solara i cijelih modernih procesa. Ljudi dobiju kuće potpuno besplatno, prostor za rad i zemlju, ali ne smiju navedeno prodavati. Azerbajdžan je ovim potezom usred ničega, nekoliko sati od njihova veća grada, dobio oazu života, potpuno novi prostor koji se naseljuje. Planiraju uložiti dodatnih nekoliko milijardi eura u navedena područja i s ovim konceptom ljude motivirati da dođu tu živjeti. Došla mi je pomisao hoćemo li i mi nekada u budućnosti graditi predivne montažne kuće i kao država davati zemlju svojim ljudima samo da nam se vrate u Slavoniju ili na područja Banovine? A onda sam se sjetio da naša Vlada gotovo tri godine ne može obnoviti Banovinu od potresa, a kamoli da izgradi stotine novih kuća s najmodernijim sustavima samoodržavanja. No, dobro, nema odustajanja od snova i traženja načina kako sve u Hrvatskoj učiniti boljim i ljepšim. Zanimljivo je bilo vidjeti hrvatske robote kako razminiravaju ogromna oslobođena područja koja su prekrivena nažalost tisućama mina, pa država ulaže ogromne resurse u cilju razminiravanja. U tijeku su obnove srušenih sela, gradova kao i desetaka džamija i pravoslavnih crkvi koje su stradale u njihovom ratu. Dosta je ratova i nadam se da će ljudi shvatiti da nema tu ničega dobroga i da će izabrati put mira i dijaloga u ostvarivanju napretka.

Stroj za razminiravanje hrvatske proizvodnje, ako povećate fotografiju vidjet ćete natpis: CROATIA

EUROPA TREBA PLIN I NAFTU AZERBAJDŽANA
Izaslanstvo je razgovaralo i o proširenju kapaciteta plina i nafte koji su potrebni Europi, o čemu je nedavno razgovaralo i vodstvo Europske unije s vodstvom ove države. Do sada je Azerbajdžan doprinosio Europi s 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a sada je plan do 2025 podići količinu na 20 milijardi uz povećanje uvoza nafte. Inače, ako vas zanima cijena nafte je i u Azerbajdžanu sada porasla pa iznosi malo manje od 4kn za jednu litru. Ukupna količina trgovinske razmjene između Azerbejdžana i Europske unije iznosi godišnje oko 60 milijardi eura s tendencijom rasta.

POSEBNOST AZERBAJDŽANA
Žene hodaju ulicama gradova kao kod nas u Hrvatskoj, nose odjeću kakvu žele, izlaze vani, druže se, pije se alkohol. Azerbajždanci vole isticati svoju otvorenost i spremnost na dijalog. Baku je siguran grad, vrlo niska stopa kriminala je u cijeloj državi, tijekom noći se normalno možete šetati ulicama njihovih najvećih gradova. Posjetili smo i njihov parlament u kojem – zanimljivo – sjedi više od 40 nezavisnih zastupnika.

Zahvalio sam se ministrima na gostoljubivosti, a posebno sam se zahvalio veleposlaniku Azerbajdžana pri Europskoj uniji, njegovoj ekselenciji Vagifu Sadigovu na velikom trudu oko organizacije i cijelom programu ovog radnog susreta u Azerbajdžanu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će ti se svidjeti