Više od dvadeset OPG-ova se okupilo na konferenciji o poljoprivredi koju sam organizirao u Hrvatskom saboru. Slavonci su zaplakali kada su govorili o svom blagu – o svinjama…
Ukratko, poljoprivrednici su rekli da bi im se znatno pomoglo ukoliko bi se ulazni troškovi repromaterijala snizili kako bi cijena finalnih proizvoda bila profitabilna. Istaknuli su da zakon o poljoprivrednom zemljištu moraju podržati DOKAZANE proizvođače koji su stvarali duži period kako bi se održala proizvodnja zdrave hrane. Istaknuli su nužnost bolje raspodjele sredstava potpore, kada je riječ o pčelarima – onda osigurati da novac stigne baš pčelarima, a ne u nečije druge ruke. Inspekcijama na terenu ukloniti patvorine s tržišta i osigurati potpore po košnici te zaštiti pčele od pesticida koji ih ugrožavaju, tražili su pčelari. Svi su potaknuli vladajuće da usmjere javni sektor na korištenje lokalnih izvora. Olakšanje zapošljavanja kroz smanjivanje mirovinskog i zdravstvenog, te promocija trgovina koje se bave malim OPG-ovima. Također, svi su se složili da nam je potrebna kvalitetnija edukacija o korištenju EU fondova za OPG-ove.
22.rujna 2023., organizirao sam konferenciju o poljoprivredi u Hrvatskom saboru na temu: OPG – čuvari ruralnih područja. Uloga OPG-a u revitalizaciji ruralnih područja, lokalnoj distribuciji hrane, očuvanju okoliša, demografije i nacionalne sigurnosti. Želim se zahvaliti Ministarstvu poljoprivrede na sudjelovanju, a posebno hvala svim poljoprivrednicima koji su putovali od rana jutra mnogi i više od tri stotine kilometara kako bi sudjelovali na ovoj konferenciji. Okupio sam poljoprivrednike od naše Istre, preko zadarskog područja pa do naše napaćene Slavonije. Bilo je jako emotivno i, kako su svi naveli, korisno.
Hvala i kolegicama i kolegama saborskim zastupnicima koji su me podržali, od kolegice Ružice Vukovac, kolega Stjepana Spajića i Željka Lenarta te mog kolege Zvonimira Troskota. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede preko gospodina Silvija Šimona, zatim Hrvatska poljoprivredna komora kroz Antuna Vrakića, dopredsjednika komore i čelnog čovjeka regije Istočna Hrvatska HPK te dr.sc. Tajanu Radić. Konferenciju su podržali i pčelar Ivica Fajdetić, uzgajivač duhana i pivskog ječma Dario Brdar, naši kozari Hrvoje Herceg i Dora Herceg koja se bavi kokicama, Željko Jovanović dobitnik nagrade Večernjaka za supruzin i njegov OPG, Ivan Lauc direktor Plodovi.hr, Ivan Vidović ispred E-sela, proizvođač mlijeka Igor Rešetar, svinjogojci i poljoprivrednici Vesna i Božo Dragičević, Sandra Babac nam je došla iz Dalmacije, Poljica, poznatija kao Šinjorina Smokva, prof.dr.sc. Mario Njavro s Agronomskog fakulteta. Konferenciju je podržala i županijska slavonska vijećnica Mosta Kristina Bakula kao i Dalibor Gucek, Željka Ilijaš Baričević, Denis Penić, Zoran Šalov i Alen Fućak.
Gospodin Vrankić imao je najemotivniji govor. Progovorio je iz dubine srca kao hrvatski dragovoljac Domovinskog rata, kao poljoprivrednik, kao Slavonac. Govorio je o nepravdi koja se čini nad Slavonijom, Slavonijom koja proizvodi 70% hrane za cijelu Hrvatsku. Rekao je da nitko ne negira afričku svinjsku kugu, ali je izrazio zabrinutost načinom tretiranja ove bolesti kao i čudnim okolnostima gdje afrička svinjska kuga kao da neka sela pogađa direktno, a neka sela pak zaobilazi u širokom luku gdje je drugačija politička klima. Oštro je kritizirao sustav koji velikima i bogatima omogućuje da se bogate još više, a srednjim i malim proizvođačima ne rade dobro. Osvrnuo se i na kupovinu quadova u poljoprivredi preko poticaja i rekao je da je navedeno za – zatvor. “Slavonija je prazna, otimačina je za dobivanje poticaja, a ne za proizvodnju”, upozorio je Vrankić. Vrankić se upitao zašto nemamo svoje proizvodnje gnojiva, kome je bilo u interesu da se i to ugasi?
Hrvoje Herceg je vlasnik OPG-a Jagarka i upoznao je okupljene s načinom njihova djelovanja, brizi o kozama i proizvodnji kozjeg sira. Herceg je posvijestio problematiku koju imaju paušalci s maksimumom dobiti, pogotovo radi inflacije. Trenutni okvir ne pogoduje rastu poduzetničkog duha kod malih proizvođača hrane nego ih i ograničava. Željko Jovanović koji sa suprugom Tatjanom Lovrić-Jovanović ima OPG s farmom koza i dobitnici su nagrade OPG Zlata vrijedan. Jovanović se posebno osvrnuo na problematiku državnog zemljišta i nedostatak sluha za, u njegovom slučaju, kozarstvo od strane i državne i lokalne samouprave koji bi svi trebali omogućiti kozarstvu koliko god je potrebno zemlje za napredak. Tako se doprinosi i bioraznolikosti i očuvanju prirode, a pomaže se našoj proizvodnji zdrave hrane. Ivica Fajdetić profesionalni pčelar se zahvalio na borbi za pčelare autoru ovih redaka i rekao je kako ogromni problem pčelari imaju s uvoznim lobijem, kineskim patvorinama koje se lažno prodaju kao med. Isto je naveo problem slavonskih pčelara kojima se praktično nudi otkup meda po cijeni kilograma šećera, pa je Fajdetić ironično rekao “bolje da pojedete žlicu šećera nego žlicu uvozne patvorine jer tu ima svega lošega i lošijeg od običnog šećera”.
Ivan Lauc govorio je o problemima s kojima se suočavaju kratki opskrbni lanci te o tome kako ovakve platforme, poput plodovi.hr i e-selo.hr zaslužuju podršku s obzirom na to da rade ono što bi državi koja brine o svojim građanima trebao biti prioritet. Plodovi okupljaju više od 100 OPG-ova na području Osijeka, za njih odrađuju velike stvari poput promocije, prodaje i dostave, a isto tako pomažu im pri dobivanju poticaja za proizvodnju te na sve druge načine. Plodovi i e-selo.hr funkcioniraju kao online tržnica na kojoj svaki od proizvođača ima svoj “štand” odnosno profil putem kojeg nudi svoje proizvode. Kupci posjećuju web stranicu te biraju koje će proizvode i u kojoj količini kupiti, a ti im se proizvodi dostavljaju svježi na kućnu adresu.
Ivan Vidović prezentirao je danas svoju platformu e-selo.hr koju je pokrenuo s Mirkom Marićem, a koja je spaja kupce s OPG-ovima na jedan konkurentan i uspješan način. Njegova platforma otvara novo tržište za OPG-ove na način da oni svoje proizvode mogu nuditi na web stranici, a e-selo.hr za proizvođače vrši marketing, prodaju i dostavu hrane krajnjem kupcu. Na ovaj način, proizvođači prestaju biti ovisni o velikim supermarketima koji su ih često ucjenjivali niskim cijenama, a isto tako omogućava im fokus na onome što vole raditi – proizvodnji, platforma za njih može raditi ostatak posla. Za kupce ovo znači uštedu vremena, i zdravu hranu, svježe pokupljenu, na njihovom stolu. Može se reći da ovakve platforme, odnosno kratki opskrbni lanci, kreiraju zdrav sustav unutar bolesnog sustava koji je iznevjerio i kupce i domaće proizvođače te da su ovakve platforme budućnost koju će društvu biti od koristi
Igor Rešetar je proizvođač mlijeka. Tu smo u velikim problemima, proizvodnja mlijeka je u stalnom padu, sada smo pali ispod 50%, uvozni lobij drma Hrvatskom. “Ljudi odustaju od proizvodnje radi prihoda na svojim gospodarstvima”, upozorio je Rešetar.
Sandra Babac je govorila o godinama sustavne i uporne borbe dok se tek kroz dvadeset godina nije probila na tržište koje je prepoznalo vrhunsku kvalitetu njezinih proizvoda od smokve i dunje, od šljive i mandarine od kojih radi 100% ekološki potpuno prirodne marmelade. Babac je ispričala kako joj je za jednu francusku tvrtku odgovoreno da ima vrhunski proizvod, ali da Francuzi neće kupovati njezinu marmeladu sve dok na policama stoji jedna jedina francuska marmelada. Babac se upitala na glas: “Zašto se mi tako ne pokušamo postaviti?”. Sandra i Alan zajedno sa svojom djecom imaju više od 600 stabala smokve i rade jedne od najkvalitetnijih potpuno ekoloških marmelada na području cijele Europe.
Božo Dragičević je došao u pratnji supruge Vesne Dragičević. Vrijedni ljudi poljoprivrednici, proizvode svoju hranu, ali se bave i svinjogojstvom. Dragičević je sudjelovao i na konferenciji za medije prije samog programa zajedno s prof.dr.sc. Mario Njavrom i sa mnom kao zastupnikom te je rekao da su Vladine mjere samo kap jednokratne pomoći, ali “što će biti s nama za godinu, dvije, tri? Tko o tome razmišlja upitao se Dragičević?” Na konferenciji je progovorio o problemima u svinjogojstvu i sustavu koji nije dobro posložen.
Profesor Njavro je sveučilišni profesor Agronomskog fakulteta i uvijek nam je drago čuti njegova promišljanja o važnosti očuvanja OPG-a, ali prilagodbe vremenu i okruženju. Njavro je sintetizirao sve što je čuo te je predložio niz mjera i modela kojima bi se moglo pomoći našim poljoprivrednicima. Njavro drži kako o poljoprivredi treba govoriti u širem kontekstu našeg okoliša, voda, šuma, prostora, proizvodnje zdrave hrane, ekološke poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, inovativnih financijskih rješenja…
Kolegica Vukovac se isto obratila okupljenima i progovorila o potpunom nestanku naše proizvodnje mlijeka, dok je zastupnik Lenart kritizirao vladajuće kao i ostale globaliste i pozvao na očuvanje svoje zemlje i naših sela.
Na kraju konferencije gospodin Šimona ispred nadležnog Ministarstva se zahvalio na mnogim informacijama koje su i njemu pomogle u shvaćanju neke problematike od ljudi koji žive poljoprivredu svakodnevno te je predstavio mjere Ministarstva u različitim dimenzijama koje, po njima, podižu kvalitetu poljoprivrede. Vlasnici OPG-ova su ispunili anketni list s prijedlozima poboljšanja unutar sustava te ću isti uputiti na nadležna tijela.
