MOSTly Talks: poljoprivreda je četvrta Mostova akademija koja je okupila niz vrsnih predavača: sveučilišnih profesora, pčelara, uzgajivača stoke, poduzetnika, HPK-ovce, OPG-ovce… zajedno smo promišljali važnost poljoprivrede i kako ju možemo učiniti kvalitetnijom!
Tema poljoprivrede je jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija tema za naše društvo. Poljoprivreda je tema od nacionalnog interesa, ona veže uz sebe zdravlje građana i okoliša, nacionalnu sigurnost (prazna sela se ne brane sama), demografsku (ne)stabilnost, gospodarski razvoj i financijsku snagu jedne države. Turizam je važan, ali ne budemo li samodostatni i ne budemo li proizvodili zdravu i ekološku hranu – Hrvatska je osuđena postati jedna mala globalistička kolonija u kojoj će bogati dolaziti kupovati našu zemlju, uživati plodove ovog malog komadića raja na planeti Zemlji, dok će narod biti prepušten na milost i nemilost gospodarima sjena i globalističkim centrima moći. Zato je meni osobno poljoprivreda najvažnija tema, a Mostu također kao mojoj stranci od iznimne važnosti. Osim obilaska terena, razgovora sa stočarima, pčelarima, našim divnim seljacima, OPG-ovcima… često govorim u Hrvatskom saboru na tu temu, ali i organiziram konferencije.
Zato mi je zadovoljstvo s riječkim timom bilo organizirati četvrtu Mostovu političku akademiju MOSTly Talks na temu poljoprivrede. Posebna hvala Tini Jakoplić i mr.sc. Alenu Jakopliću, Ivanu Vidoviću čelnom čovjeku Mosta Istre i našoj organizacijskoj tajnici Kristini Bakuli na svoj podršci i kolegi Zvonimiru Troskotu što je bio s nama. Brojni sveučilišni profesori, uzgajivači stoke, vlasnici OPG-a, sudjelovali su na ovoj konferenciji.
Dr.sc. Igor Pasković, Predstojnik Zavoda za poljoprivredu i prehranu (Zavod Instituta u Poreču) je predstavio vrlo važan projekt “Horizon 2020, projekt SPRINT i studija slučaja u Hrvatskoj” – utjecaj poljoprivrede na zdravlje ljudi i okoliš. Studija je vezana uz upotrebu pesticida, a okupljeni su vrlo pozorno pratili predavanje o pesticidima, onečišćenju okoliša, prijetnji bioraznolikosti te sustavima koji mogu unaprijediti sve ono dobro i korisno za našu zemlju.
Dr. sc. Dijana Posavec je govorila o razlici konvencionalnog uzgoja hrane u usporedbi s ekološkim i biodinamičkim uzgojem hrane. Bit bioodanimke nije da proizvodimo zdraviju hranu, nego da radite zdravo da bi se tlo revitaliziralo i da bi bogatije rodilo, istaknula je Posavec. Koja je rekla kako i Europa ide u smjeru zelenog, a postoje mnoga područja u koja je ušla biodinamika poput kulinarstva i vinarstva.
Prof. dr. sc. Mario Njavro je predstavio projekte obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao budućnost poljoprivrede. Profesor Njavro je ukazao na nužnost okretanja Hrvatske ovakvoj poljoprivredi koja nije samo biznis nego način života. Predstavio je moguće razvoje OPG-a i strategiju koja bi nam omogućila znatniji napredak. Njavro je govorio i o neobradivim površinama i izazovima iste.
Dr. sc. Tajana Radić je govorila o bioekonomiji, koliko poljoprivreda može doprinositi bioekonomiji. Radić je predstavila međunarodne projekte financiranja zadruga, OPG-ova. Predložila je neke načine umrežavanja preko različitih projekata za jačanje poljoprivrede. Ova doktorica znanosti je govorila o inovacijama u poljoprivredi i sinergiji bioekonomije.
Mr. sc. Mladen Jakopović je govorio o ekološkoj proizvodnji. Predstavio je aktivnosti HPK. 8% imamo ekološku proizvodnjeu, a 50% svojih ekoloških proizvoda izvozimo izvan Hrvatske, rekao je Jakopović. “Naša težnja da do 2030 dođemo do 25% ekološke proizvodnje. Austrija je najdalje stigla, ona je sada na 28% ekološke proizvodnje”, rekao je čelni čovjek HPK-a.
Silvia Terlević, uzgajivačica boškarina, magaraca, ovaca govorila je o teškoćama kroz koje proizlazi kao uzgajivačica. Najveći problem joj je hrana za boškarine i nedostatak pašnjaka. Ima teškoće i s iznajmljivačima kuća za odmor koji se žale na miris stoke.
Kristijan Dubravac, naš istarski pčelar je govorio o medu, važnosti meda, kako prepoznati patvoreni med. “Šećerni škrob je jako teško prepoznati da nije med, čak i nama pčelarima, a jako je škodljiv”, istaknuo je Dubravac. “Najbolje je kupovati od provjerenih pčelara”, rekao je. Zatim je govorio o tehnologiji pčelarenja.
Marijan Jurić je mladi čovjek, visokoobrazovan koji je dao ostavku na vrlo dobroj poziciji stalnog zaposlenja u farmaceutskoj industriji, vratio se na selo i počeo se baviti stočarstvom. Jurić je predstavio mađarsko sivo govedo koje se pokazalo jako otporno na vukove te je približio viziju razvoja poljoprivrede u svom kraju.
Šime Martinović je predstavio projekt uzgajanja divljih šparoga. Poboljšavanjem strukture tla, u dimenziji prirodnog staništa može se “preslikati” idealno okruženje za uzgoj šparoga. Inženjer Martinović je govorio o sadnicama, slanutku koji radi hlad i kompost, a dolje ostaje dušićno gnojivo koje postaje hrana za gliste.
Ivan Lauc: “Način na koji se mi hranimo danas nije održiv. To nije zdravo niti za planetu niti za nas koji jedemo takvu hranu. Ušao sam kao programer u projekt kratkog opskrbnog proizvođača”, govori Lauc. Ivan je završio robotiku u Londonu, a danas pomaže razvoju poljoprivrede. “Umrežavamo proizvođače, preko 80 lokalnih proizvođača, kupimo od njih hranu koju vam dostavljamo na kućni prag”, ističe ovaj mladi poduzetnik. Tako građani dobiju isti dan kada je proizvod ubran, dobivaju takav svjež i naši građani u svoju kuhinju.
Sjajna tri dana u Puli. Razgovora, edukacije i druženja.
