Hrana je jedna od naših najvažnijih tema i itekako ćemo se oko nje još mnogo angažirati, rekao je na kraju moderator okruglog stola Miletić zahvalivši se svim okupljenima na podršci i sudjelovanju.
Okrugli stol o hrani u Hrvatskom saboru koji je organizirao zastupnik Marin Miletić okupio je niz eminentnih stručnjaka s Agronomskog, Biokemijskog fakulteta, ljude iz Agencije za sigurnost hrane, predsjednicu Odbora za poljoprivredu, stručnjake za biodinamički uzgoj, kao i naše uzgajivače buše, boškarina, industrijske konoplje, OPG-ove s kozama i kokicama, Hrvatsku poljoprivrednu komoru. Zastupnik Miletić se u uvodu zahvalio svim okupljenima i nije krio zadovoljstvo što su predstavnici svih institucija sudjelovali na ovom okruglom stolu. “Hrana nema stranačkog dresa, Hrvatska mora poticati vlastitu proizvodnju, osigurati svojim OPG-ovcima nesmetan rad i zaštiti ih od uvoznog lobija, zdrava i kvalitetna hrana je pitanje nacionalne sigurnosti”, rekao je Miletić.
Dr.sc. Zdravko Barać ispred Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede je hrvatskim građanima poručio kako je hrana u Hrvatskoj kvalitetna i sigurna. Dr.sc. Dražen Knežević Voditelj centra za sigurnost hrane je govorio o posebnostima hrvatskog sustava koji omogućuje sigurnost hrane potkrepljujući to podatcima o epidemijama bez žrtvi i time da smo kontakt točka za sustav sigurnosti unutar cijele EU. Knežević je istaknuo i sustav za uzbunjivanje koji radi dvadeset i četiri sata kroz sve dane u godini, a usmjeren je zaštiti građana u dimenziju hrane. Mr.sc. Mladen Jakopović je nastupio kao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ciljano je govorio o našoj sjajnoj ekološkoj proizvodnji, jačanju naših OPG-ovaca i problemima s uvoznim lobijima. Jakopović je rekao se u Bruxellesu već rade projekcije za 2030. i da se stočarstvo dovodi u pitanje, da se promoviraju kukci u hrani i da će se i o tome trebati razgovarati u Hrvatskoj. Zastupnica Ružica Vukovac je istaknula kako smo na prostoru RH, netom prije ulaska u EU “imali smo blizu 60.000 registriranih isporučitelja mlijeka, a mlijeko je prikupljano na više od 5.000 sabirnih mjesta. U to vrijeme mljekarama je isporučivano više od 500.000.000 kg mlijeka godišnje. Danas je manje od tri tisuće isporučitelja s tendencijom daljnjeg pada. Broj onih koji su prošle godine dali krave na klaonicu je blizu 500. Ono što najviše boli jeste spoznaja da su se oni koji su bili prisiljeni na odustanak od ove proizvodnje morali odseliti iz primjerice Slavonije. Mahom mladi, vrijedni ljudi, mnogi s cjelokupnom obitelji. Otišli su trbuhom za kruhom u krajeve u kojima rade sličan posao na sličnim obiteljskim gospodarstvima kao što su bila njihova. U zemlje u kojima se cijeni njihov rad. Dakle, u drugim zemljama članicama EU život na selu je očuvan dok je u Hrvatskoj došlo do demografske katastrofe”, snažno je govorila Vukovac.
Prof. dr. sc. Valerije Vrček znanstveno je secirao kukce u hrani i prokazao ih kao “gastronomsku dogmu”. Vrček je tako govorio o nepostojećim znanstvenim procesima kao i metodama utvrđivanja ispravnosti i korisnosti ove hrane te ju je otvoreno prikazao kao agendu zelenih politika koji više brinu o nečijim interesima nego o zdravlju čovjeka. “Ja sam kemičar, mi znamo što ne valja. Nekada smo tu vrstu kukaca koja se sada gura u prehranu rješavali pesticidima. Sada ju pod geslom manje ugljičnog otiska guraju ljudima. Ako iz ove priče ne stoji čvrsta znanost, ako ignorirate znanstvene studije, ako vi promičete ovu priču bez znanstvenog uporišta onda je to agenda. Politička, ideološka ili financijska. Ja mislim da bi trebalo reći: prestanite ponovno dijeliti društvo s robom koja ima grešku. Nemojte s nekim političkim ili gastronomskim mazohizmom dijeliti parole tipa: misli na planet jedi kukce”, jasan je bio ovaj doktor znanosti. Prof. dr. Dragan Bubalo je govorio o našim pčelarima, vrijednosti pčelarstva i patvorinama meda. Dr. sc. Dijana Posavec istaknula je benefite biodinamičkog uzgoja i stavila je fokus svoga izlaganja na tlo i kvalitetu tla, također se negativno osvrnula kukce u prehrani.
Kolegica Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu je govorila o nizu projekata koje uspješno vodi kroz Odbor na čijem je čelu, a okupljeni su posebno bili zadovoljni prezentiranim od zastupnice Petir u pogledu problematike smrznutog mesa i inicijative kolegice Petir prema Europskoj komisiji da se to žurno regulira, za što je dobila veliku potporu ne samo vladajućih nego i ostalih kolega zastupnika.
Naš uzgajivač koza i proizvođač sireva Hrvoje Herceg je istaknuo: “Mali proizvođači nismo u sustavu PDV-a i paušalci smo. Nama se čini da je to okvir u kojem zapravo nepoduzetnički duh malog proizvođača hrane može funkcionirati – fiskalna papirologija nije zahtjevna, a okvir od 300.000 kuna dovoljan je da u njemu ugodan život pronađe dvoje ljudi.Moram ipak sada napomenuti da bi taj okvir trebao porasti barem za inflaciju uzrokovanu sadašnjom krizom (dakle, za 15 ili 20%), s 300 na 350 tisuća kuna. No, takav okvir nije razvojan. Pretpostavimo, na trenutak, da supruga i ja godišnje uprihodimo svih 300.000 kuna. Nakon troškova proizvodnje i davanja državi nama u najboljem slučaju ostaje polovica tog iznosa što je dvanaest i pol tisuća kuna mjesečno – malo više od šest tisuća kuna za svakog ponaosob. Kako u tu konstrukciju uključiti još 12 mjesečnih plaća za budućeg djelatnika? Dodajmo na to i mirovinsko i zdravstveno… I gdje naći djelatnika za rad na farmi kad nam se sela prazne… Jedna je stvar planirati radni dan za sebe samoga, a sasvim druga to činiti i za djelatnika i za sebe”, razmišljao je na glas ovaj vrijedni OPG-ovac.
Gospodin Ante Franić je tajnik udruge uzgajivača buše. Okupljenima je izložio problematiku uzgajivača na nacionalnoj razini, govorio je o kvaliteti mesa i nužnosti revitalizacije sela. Karlo Kovačić uzgajivač boškarina i industrijske konoplje je upoznao nazočne o mnogim projektima vezanim uz poljoprivredu i turizam, a poveznim s industrijskom konopljom što je izazvalo veliku pažnju okupljenih.
Hrana je jedna od naših najvažnijih tema i itekako ćemo se oko nje još mnogo angažirati, rekao je na kraju moderator okruglog stola Miletić zahvalivši se svim okupljenima na podršci i sudjelovanju.
Piše: Sanja Nikolčević
