Pula, 21.lipnja 2023. – Most je danas u Puli predstavio svoju strategiju o turizmu, smjernice politike održivog razvoja hrvatskog turizma, o čemu su govorili predsjednik Mosta Božo Petrov, saborski zastupnik Marin Miletić, koordinator Mosta Istre Ivan Vidović, te profesor Đani Bunja sa zadarskog Filozofskog fakulteta, koji je radio na strategiji.
Nakon Splita, Zadra i Rijeke Most je predstavio strategiju o turizmu – održiv i obiteljski razvoj i u Puli.
Miletić: „Istra je bila avangarda i to je i danas. Ali, turizam se ne smije prepustiti stihiji, nego strategiji“
Marin Miletić je istaknuo kako turizam ima presudnu važnost za Hrvatsku, ali razvoj turizma nema samo pozitivne nego i negativne učinke, na što se Most fokusirao u svojoj strategiji, te se zalaže za održivi razvoj, zaštitu prostora kao najvrjednijeg nacionalnog, te upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom tako da bude dostupno lokalnom stanovništvu i turistima bez zapreka. “Istra je bila avangarda i danas je avangarda. Ali, izrazito je važno ne prepustiti ništa stihiji ili nekim interesnim skupinama, nego se držati strategije. Osobito je važan utjecaj turizma na okoliš i lokalnu zajednicu. Stoga, držimo da se država mora fokusirati na zaštitu javnog prostora kao općeg dobra i najvrjednijeg resursa. Oko 25 posto današnjeg turističkog prometa ostvaruje se u domeni sive ekonomije, pa smo se i na to usredotočili, te ponudili niz konkretnih mjera koje idu na ruku i hrvatskom čovjeku, iznajmljivaču i turistima i gospodarstvu. Naime, nekontrolirani rast turizma uništava resurse na kojima se naš turizam temelji, rekao je Miletić.
Đani Bunja, autor strategije istaknuo je valorizacij u obiteljskog smještaja kao hrvatske turističke priče , kako bi korist od razvoja turizma imao hrvatski čovjek i lokalna zajednica , te mjere za poticanje domaće proizvodnje i porezno rasterećenje, posebno malih poduzetnika .
“U Hrvatskoj imamo 335 tisuća kuća , odnosno stanova i apartmana ili vikendica za odmor . Obiteljski smještaj doprinosi hrvatskom turističkom identitetu i ima razvojni potencijal koji treba adekvatno koristiti, a osmislili smo niz mjera kojima bi koristi od razvoja turizma imali hrvatski ljudi i lokalna zajednica. Privatni se smještaj može kvalitativno unaprijediti da se brendira kroz postupak rekategorizacije, te utvrdi poseban standard koji bi trebali zadovoljavati svi iznajmljivači koji žele ishoditi oznaku obiteljskog smještaja. Poboljšanje kvalitete moguće je postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine, a smanjili bi davanja na temelju obračuna i priznavanja troškova ulaganja i poslovanja Predlažemo da se nekomercijalni smještaj kao takav ukine jer predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom, a često i služi kao izlika za poreznu evaziju, odnosno izbjegavanje plaćanja obveza“, rekao je Bunja.
Ivan Vidović je naglasio kako obiteljski smještaj čini više od 60 posto ukupnog smještajnog kapaciteta, a iznajmljivanjem se bavi više od 100 000 kućanstava u Hrvatskoj.
„U obiteljski smještaj, prema našem prijedlogu, treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju Pprebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo, te uključiti i one koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine, ako usluge pružaju samostalno. Na taj način je moguće obuhvatiti najveći broj pružatelja usluga koji djelatnost obavljaju u sklopu svoga kućanstva kao domaćini na način da ostvaruju neposredan kontakt s gostom“, rekao je županijski koordinator Mosta Istre.
Božo Petrov je naglasio kako prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a treba podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura, a ova mjera će doprinijeti vjerodostojnijem prikazu ostvarenog prometa od iznajmljivanja turistima. “Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75 posto materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine (25%) godišnjeg iznosa PDV-a. U svrhu poticanja domaće proizvodnje pića predlažemo da se u ugostiteljstvu stopa PDV-a od 13 posto uvede na napitke od kave do vina i piva. A kako bi zaštitili prostor kao najvrjedniji resurs, smatramo da je potrebno unaprijediti praksu prostornog planiranja tako da se odrede parametri (prostorni, infrastrukturni, s aspekta lokalnog stanovništva i turista) nosivog kapaciteta za cjelokupni administrativni obuhvat svake pojedinačne jedinice lokalne samouprave“, rekao je Petrov.
