Kolega Troskot i ja smo održali konferenciju za medije u prostorijama Mosta na kojoj smo upozorili na mnoge rizike uvođenja eura i snažno se založili za zakonsku zaštitu plaćanja gotovinom koja mora biti garantirana svakome u Hrvatskoj!
Zagreb, 22. kolovoza 2025. – Klara Žaja – Digitalni euro ozbiljno bi narušio slobodu pojedinca i omogućio potpuni uvid u svaku transakciju građana, a to je neprihvatljivo zadiranje u privatnost, poručili su na konferenciji za medije saborski zastupnici Mosta, Marin Miletić i Zvonimir Troskot.
„Digitalni euro je elektronički oblik novca koji izdaje Europska središnja banka, zamišljen da postane opće sredstvo plaćanja u cijeloj eurozoni. Mi držimo da plaćanje gotovinom mora biti zaštićeno na najvišoj, ustavnoj razini. Nestanak gotovine značio bi ozbiljno narušavanje slobode, privatnosti i sigurnosti građana.“, naglasio je Miletić.
Podsjetio je da je Mađarska nedavno uvela ustavnu zaštitu gotovine, Slovačka je to učinila još 2023. godine, dok je Švicarska na pragu upisivanja prava na plaćanje gotovinom u svoj ustav. „Zanimljivo je da su i Švedska i Norveška, zemlje koje su potpuno digitalizirane, zakonski obvezale trgovce da moraju prihvatiti gotovinu. Gdje god građani tamo dođu i zatraže platiti gotovinom, to im je pravo zajamčeno,“ rekao je Miletić te dodao da je u Austriji više od 530 tisuća građana potpisalo inicijativu za zaštitu gotovine. „Gotovina je ključna za građane, male poduzetnike i za otpornost u krizama. Tražimo od vladajućih da garantiraju hrvatskim građanima pravo na plaćanje gotovinom. Ako se to ne dogodi, spremni smo posegnuti i za drugim mjerama, uključujući referendum,“ poručio je.
Troskot je upozorio da uvođenje digitalnog eura nije samo monetarno pitanje, već otvara prostor za nadzor nad svakom pojedinačnom transakcijom građana. „To smo već vidjeli u kineskom modelu digitalnog novca, gdje sustavi prate građane i određuju njihovu društvenu podobnost. Primjere imamo i u demokratskim državama poput Kanade gdje su vlasti financijski isključile prosvjednike jer se nisu slagali s politikama vlade. Dakle, radi se o instrumentu koji može dovesti do društvenog isključenja“, rekao je Troskot.
Dodao je da argumenti Europske unije o borbi protiv terorizma i pranja novca ne stoje jer su institucije do sada pokazale slabost. „Wirecard skandal, pranje novca preko Danske banke, propast ABLB banke, to su primjeri u kojima europske institucije nisu reagirale. U Hrvatskoj smo imali i primjere insider tradinga u HNB-u, što dodatno pokazuje da ovakvim institucijama ne smijemo davati još veću moć“,upozorio je Troskot.
Posebno je naglasio opasnosti programiranja digitalnog novca. „Digitalni euro može imati rok trajanja što znači da bi građani bili prisiljeni potrošiti novac do određenog datuma ili bi im se nametale negativne kamate. Može se i ograničiti korištenje na određenim područjima ili onemogućiti ulaganje u određene dionice i projekte ako to ne odgovara političkim interesima Bruxellesa. To je izravno zadiranje u slobodu izbora i financijsku suverenost,“ rekao je.
Uvođenje digitalnog eura značilo bi predaju suverenističkihpolitika Bruxellesu i isključivanje građana iz financijskog sustava na temelju političke podobnosti. Zato Most traži da se u Ustav Republike Hrvatske unese zaštita gotovine i pravo na plaćanje gotovinom,“ zaključili su Miletić i Troskot.
