Plenković je na daljinski Bruxellesa i sve što radi – radi što mu narede njegovi gospodari. Sada je u procesu uništavanja naše poljoprivrede, naših stočara, raselio je pola milijuna Hrvata izvan zemlje, Hrvatsku otvara neprovjerenim migrantima, ali što je posebno zabrinjavajuće ilegalnim i protuzakonitim migracijama, najplodniju zemlju daje u ruke ukrajinskih tajkuna da grade svoje mega farme, sve što radi – ne čini dobro našem narodu.
CJEPIVO POSTOJI PROTIV AFRIČKE SVINJSKE KUGE
Nalazim se s ljudima struke, profesorima, veterinarima, uzgajivačima svinja – mnoge je strah istupiti u javnost jer se plaše izgubiti svoj kruh, egzistenciju, Plenković ne oprašta suprotstavljanje, kažu. U redu, ne osuđujem nikoga, zato su ljudi mene poslali u Hrvatski sabor da budem njihov narodni zastupnik i da se borim za istinu. Da budem glas malih i ugnjetavanih. Plenković je na daljinski Bruxellesa, čovjek ima zadatak uništiti sve ono što je vrijedno i sveto, Hrvatsku pretvoriti u koloniju za elitu, našu najplodniju zemlju daje u ruke ukrajinskih milijardera da tamo grade mega farme, a onda tako gase naše peradarstvo i sada – gase svinjogojstvo. Narod se mora sjetiti da je Plenković od maturalnog rada koji je pisao o kreiranju javnog mijenja putem medija – PROJEKT ljudi sjena. Hrvatska je predivna, ali zadatak tih ljudi je Hrvatsku zarobiti do kraja. Ja sanjam slobodnu Hrvatsku, ponosnu Hrvatsku, prkosnu Hrvatsku. A ako nas ta Europa bude nastavila tlačiti do kraja – onda ćemo i tu znati reagirati i sačuvati svoju slobodu i naše svetinje.
O CJEPIVU PROTIV ASK ⬇️
Trenutno su odobrena (komercijalizirana) 2 cjepiva, a ima još dobrih kandidata odnosno sojeva virusa pogodnih za cjepivo poput atenuiranog soja ASFV-989. Vijetnam je započeo razvoj cjepiva krajem 2020. koristeći svoje sojeve ili sojeve dobivene iz SAD koje su tada imale 3 atenuirana soja koji su dobri kandidati za vakcinu. Kada govorimo o atenuiranim sojevima koji su dobri kandidati za vakcinu, u slučaju takvih živih atenuiranih vakcina zapravo već imamo samu vakcinu, ali je potrebno obaviti ispitivanja u postupku registracije. U vijetnamski projekt razvoja vakcine bile su uključene tri tvrtke, s postvakcinalnim monitoringom su započeli već u ožujku 2022., a sam proces odobravanja je dovršen u srpnju 2023. odnosno dvije tvrtke su dobile registraciju za stavljanje na tržište gotovih vakcina koje su prošle proces registracije. To je tvrtka AVAC koja je komercijalizirala vakcinu AVAC ASF LIVE sa svojim sojem, dostupno ovdje pa se može isprintati u boji i pokazati onima koji ne znaju ili ne vjeruju http://www.avac.com.vn/en/products-for-pigs/avac-asf-plive/ Druga vakcina NAVET-ASFVAC koju je komercijalizirala tvrtka Navetco Central Veterinary Medicine. Treća tvrtka je je na 2/3 puta do komercijalizacije. To su sve javno dostupne informacije pa su do njih došli čak i novinari Indexa. Na ovoj poveznici https://www.index.hr/vijesti/clanak/cjepivo-protiv-svinjske-kuge-postoji-no-postoje-razlozi-zasto-ga-nemamo/2506307.aspx prof. Barbić navodno sada izjavljuje da “postoje dva cjepiva koja su razvili američki i vijetnamski znanstvenici i koja se masovno testiraju”. Kao što je rečeno, dva cjepiva su prošla sve faze te su odobrena pred 4 mjeseca te se osim u Vijetnamu, planiraju koristiti na Filipinima i Indoneziji. I Dominikanska Republika je izrazila zainteresiranost za ta cjepiva. Nažalost, novinari su upućeniji o tome od “struke”. Iako je jasno kao dan da su cjepiva komercijalizirana tj. na tržištu, prof. Barbić u nastavku teksta navodi “unatoč tome što se cjepivo testira na velikom broju životinja, to ne znači da je pitanje dana ili mjeseca hoće li se naći na tržištu.
“Trenutno imamo samo fazu koja bi mogla voditi do rješenja, no to cjepivo nije nešto što bismo mogli uvesti i kao država trebali eksperimentalno primijeniti. Preveliki je rizik i previše je nepoznanica. Čak da nam hipotetski ponude cjepivo da njime pokušamo spriječiti širenje bolesti, to bi bilo previše rizično. Osim toga treba imati na umu da smo dio EU i da trebamo poštovati zajednička pravila. Dakle, u ovoj fazi nazire se nešto optimizma, no to nije nešto za što bismo se mogli uhvatiti”. Profesor dalje navodi koje su po njemu “opasnosti” uvođenja takvog cjepiva u Hrvatsku uključujući povrat patogenosti i mutacije virusa, da se trebamo držati EU pravila itd. Kao da namjerno 😰 traži zapreku da čak i u nekoj daljnjoj budućnosti ne uvedemo cjepivo. Argumenti mu ne drže vodu.
Profesora demantira puno toga što se radilo i što se radi s cjepivima za veterinarsku medicinu u Hrvatskoj i u svijetu. Evo činjenica. Cjepiva ovakvog tipa koja se sastoje od živog atenuiranog (oslabljenog) virusa (određenog soja) masovno se koriste desetljećima u veterinarskoj medicini. Npr. virus njukaslske bolesti (nekada zvana i atipična kuga peradi) uzrokuje kod peradi teške simptome sa visokim uginućima. Bolest se uspješno drži pod kontrolom masovnim rutinskim i obaveznim cijepljenjem upravo takvom živom atenuiranom vakcinom i to u vodi za piće. U peradarstvu se rutinski koristi i npr. cjepivo protiv zaraznog bronhitisa. Uzročnik je koronavirus, a ti virusi su vrlo mutageni, znatno mutageniji od virusa ASK-a. Dakle, na ova dva primjera smo pokazali da tvrdnja o povratu patogenosti ne drži vodu, a isto ne predstavlja problem svojstvo mutagenosti. Što se tiče zajedničkih pravila EU-a, i tu se vladajuće i njihove trubače može lako razoružati argumentima.
Kao prvo, Hrvatska je članica EU-a i treba biti aktivni čimbenik u kreiranju zajedničkih pravila, a ne samo izvršitelj. Svatko treba gledati ponajprije svoj interes i to pokušati uskladiti sa zajedničkim pravilima. Malo prije spominjana njukaslska bolest je pravi primjer kako zajednička pravila mogu funkcionirati. Konkretno, cijepljenje se provodi na području cijele EU, ali svaka država može uvesti stroža pravila tj. da se ne cijepi pa posljedično može tražiti posebne zahtjeve za dopremu peradi na njezin teritorij. Takvu politiku imaju Finska i Švedska koje ne cijepe. Pokušala je i Danska, ali se ponovo vratila cijepljenju jer je procijenila da je za njih tako bolje. Najnoviji primjer kako postupaju države članice koje drže do sebe i osobito svoje poljoprivrede jest Francuska. Oni su imali velikih problema s tzv. ptičjom gripom, a za razliku od većine drugih članica imaju relativno velik broj gusaka i pataka koje koriste i za proizvodnju njihovog specijaliteta guščje jetre (foie gras). Jednostavno su shvatili da se neće moći uspješno boriti s ptičjom gripom bez cijepljenja i sklopili ugovor s dvije poznate tvrtke koje su im razvile cjepivo i već su ga pred mjesec dana počeli upotrebljavati tj. cijepiti perad. I to vrlo ciljano i vrlo mudro – samo onu perad koja je više izložena virusu zbog načina držanja (guske i patke), a poslije će možda po potrebi i ostale. SAD su im odmah uveli zabranu uvoza peradi i mesa peradi, ali Francuska je izračunala da je za njih bolje i isplativije cijepljenje bez izvoza u SAD nego obrnuto. Vrlo dobar primjer kako bi i Hrvatske trebala postupiti kod cijepljenja protiv afričke svinjske kuge. I mi imamo specifičnu proizvodnju osobito u Slavoniji koja osim proizvodnje predstavlja i našu kulturu i tradiciju.
Cijepljenje bi bila dobra odluka za zaštitu našeg narodnog blaga.
