200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta izbrisano je iz ARKOD evidencije. Iako Hrvatska time formalno ne gubi sredstva iz fondova Europske unije, izravnu štetu trpe hrvatski poljoprivrednici koji ostaju bez mogućnosti ostvarivanja potpora, prijave na natječaje i korištenja drugih oblika državne pomoći.
Nezavisni zastupnik prof. Josip Jurčević, gradski vijećnik u Vrbovskom Arsen Vukušić i ja, upozorili smo na ozbiljne posljedice nove administrativne prakse prema kojoj su poljoprivrednici obvezni dokazati vlasništvo ili zakoniti posjed zemljišta koje koriste, pod prijetnjom brisanja iz ARKOD sustava i gubitka prava na potpore. Prema iznesenim podacima, oko 200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta izbrisano je iz ARKOD evidencije. Iako Hrvatska time formalno ne gubi sredstva iz fondova Europske unije, izravnu štetu trpe hrvatski poljoprivrednici koji ostaju bez mogućnosti ostvarivanja potpora, prijave na natječaje i korištenja drugih oblika državne pomoći. Rekao sam kako je riječ o dvostrukim kriterijima i neprihvatljivom pritisku na domaće proizvođače: „Imamo konkretne primjere obitelji koje gotovo 90 godina obrađuju stu zemlju, uredno podmiruju obveze prema vlasnicima i državi te ulažu vlastita sredstva u proizvodnju. Danas ih se administrativnom odlukom briše iz ARKOD-a, čime gube pravo na subvencije i pristup natječajima. To su loše i štetne politike” poručio sam.
Upozorio sam i na neujednačenu primjenu pravila: „Država sama sebi
priznaje mirni posjed i pravnu stečevinu nad određenim zemljištima, dok građanima to
osporava. Takvi dvostruki kriteriji su neprihvatljivi. Klub Mosta tražit će suspenziju spornog
akta i o ovoj ćemo temi govoriti u Hrvatskom saboru.“ Dodao sam kako država mora pokazati jednaku razinu brige prema domaćim poljoprivrednicima kakvu, prema njegovim riječima, pokazuje prema stranim investitorima. Arsen Vukušić naglasio je da je ključni problem u neuređenim zemljišnim knjigama i dugotrajnim imovinsko-pravnim postupcima: „Od poljoprivrednika se traži dokumentacija koju mnogi objektivno ne mogu pribaviti u kratkom roku, jer zemljišne knjige u Hrvatskoj desetljećima nisu u potpunosti uređene. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi sada postaju teret onima koji zemlju obrađuju.“
Upozorio je i na dodatni financijski rizik: „Osim što gube pravo na potpore, poljoprivrednici
su suočeni i s obvezom povrata već isplaćenih sredstava ako ne uspiju dokazati vlasništvo ili
zakoniti posjed. To mnoge dovodi na rub financijske održivosti.“ Prema njegovim riječima, posljedice su već vidljive: odustajanje od proizvodnje, zapuštanje
zemljišta i daljnji pad domaće poljoprivredne proizvodnje.
Prof. Josip Jurčević ocijenio je problem u širem društvenom i demografskom kontekstu: „Ovdje se ne radi samo o administrativnoj mjeri, već o strateškom pitanju upravljanja hrvatskim prostorom i resursima. Ako domaće stanovništvo bude dodatno osiromašeno i onemogućeno u radu, posljedice će biti daljnje iseljavanje i promjena vlasničke strukture nad najvrjednijim dijelom teritorija – poljoprivrednim zemljištem.“ Naglasio je kako je, prema njegovu mišljenju, riječ o protupravnim elementima koje je potrebno detaljno pravno preispitati te pozvao građane na aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima. Saborski zastupnici poručili su da rješenje mora doći od države, koja bi, umjesto dodatnih administrativnih opterećenja, trebala biti saveznik domaćim proizvođačima i osigurati jasne, provedive i pravedne uvjete rada.
