Ako bi se trebala napisati neka misao ovog okruglog stola koji je okupio niz sveučilišnih profesora, uzgajivača stoke, mladih poljoprivrednika, saborske zastupnike – onda su gotovo svi iskazali bojazan s onim što nas očekuje nakon ovog isteka na moratorij zemljišta. Pojednostavljeno govoreći: više nema nikakvih ograda da stranci kupe što žele i koliko žele. Mađarska se, kako smo čuli, unatoč protivljenju EU, izborila za ipak strože uvjete očuvanja svoje zemlje. Najavio sam Buljev prijedlog zaštite zemljišta koji je oporba prihvatila pa ćemo u Saboru pokušati tijekom lipnja još jednom vladajuće potakanuti da se pronađe neki od postojećih i mogućih pravnih modaliteta da se ipak zakonski postave dodatni okviri kojima bi se moglo zaštiti naše poljoprivredno zemljište. Mađarsko, na primjer, ne možete kupiti ako ne položite mađarski jezik i ako 15‼️godina ne živite na mađarskoj zemlji. Plenkovićeva vlast je bila puno, puno širokogrudnija prema strancima. Plenković je Hrvate raselio, a strancu zemlju predaje u ruke.
Piše: Sanja Mikolčević. Zagreb, 24. svibnja 2023. – Okrugli stol o poljoprivredi Što nakon isteka moratorija na poljoprivredno zemljište?, privukao je u Hrvatski sabor niz stručnjaka, ali i poljoprivrednika koji su s organizatorom i moderatorom Marinom Miletićem, saborskim zastupnikom Mosta, detektirali glavne probleme hrvatske poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta. Saborski zastupnik Miro Bulj podsjetio je kako je u proceduri njegov zakon kojim se zabranjuje prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, a to je najveće bogatstvo koje imamo i nužno je sačuvati svoju zemlju, primjerice Mađarska je na referendumu glasala protiv prodaje zemlje strancima.
Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore rekla je kako su imali sastanak s mađarskom komorom, i oni su postavili uvjete da stranci mogu kupiti do 300 hektara, ali s dva uvjeta, da su 15 godina stanovnici na mađarskoj zemlji i da moraju polagati ispit iz mađarskog jezika. EU je tu bila protiv, ali Mađarska je radije plaćala penale EU nego li prodala zemlju strancima. Profesorica Pravnog fakulteta Tatjana Josipović upozorila je kako je Europski sud rekao da eventualna ograničenja stjecanja poljoprivrednog zemljišta moraju biti za sve jednaka i opravdana nekim javnim interesima.
Bivši ministar poljoprivrede Davor Romić, profesor Agronomskog fakulteta, istaknuo je kako se trideset godina mijenjaju zakoni o poljoprivredi, a nema pomaka: „Dolazi nam i novi Zakon o komasaciji, a ne vidi se cilj naših politika, previše problema je nagomilano. Slušam uzgajivačicu stoke iz Istre koja ne može dobiti potrebnu zemlju za uzgoj stoke, a Istra ima gotovo 40 000 hektara zemlje koja vapi za obradom. Vidite li kako je to nelogično?, rekao je prof. Romić.
Ivan Tešija, uzgajivač krava je istaknuo kako se poljoprivrednike uvodi u neki robovlasnički odnos, jer se pogoduje interesnim lobijima, a nitko na pravi način ne brine o poljoprivrednicima i stočarima. Ines Dundović, predsjednica mladih poljoprivrednika je također upozorila na iznimno tešku situaciju sa zemljištem i stočarima.
Silvija Terlević, uzgajivačica stoke iz Istre, rekla je kako ima pedeset grla istarskog goveda Boškarina i svoje magarce na 50 hektara zemlje i 15 godina muku muči jer ne može doći do dodatne zemlje za uzgoj. „Grad Poreč raspisao je natječaj za zemlju koju je dobio čovjek koji nema ni jednu životinju, a dobio je zemlju jer je u HDZ-u. Sramotno je da ja nakon 22 godine u stočarstvu, razmišljam hoću li sve prodati i otići.“
Prof. dr. sc. Mario Njavro je govorio o ekonomiji proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu i podacima dokazao da uvelike kaskamo za europskim državama jer je u Hrvatskoj ta vrijednost po hektaru 1290 eura, a u EU 2 200 eura, što govori da ne obrađujemo efikasno i ne radimo dovoljno dobro.
Ružica Vukovac, saborska zastupnica je iznijela podatak kako Fortenova danas u koncesiji ima više od 32 000 hektara državnog zemljišta, a na čelu je stranac: „Fortenova – tko god bio na njenom čelu (Rus, Mađar ili Arap) ima samo jedan cilj – profit. I stoga je nevjerojatno da nam s tolikim područjem upravlja tuđi čovjek, dok naš poljoprivrednik iseljava jer sve ove godine ne može doći ni do kvadrata obradivog zemljišta. S natječaja su prvenstveno izbačeni stočari jer se upravo oni često nisu bavili politikom pa su samim time bili nepodobni, pa danas u poljoprivrednoj proizvodnji na državnom zemljištu prevladava ratarska proizvodnja.“ Ivan Lauc, poduzetnik inovator naglasio je kako kratki opskrbni lanci mogu biti konkurentni jer vodi takav kratki lanac, surađuju s 85 proizvođača i tako jačaju male proizvođača, koji su u teškoj situaciji zbog nelojalne konkurencije uvozne robe.
