Most Varaždin je održao konferenciju za medije u utorak, 21.veljače, tik uz 100.000 tona baliranog otpada koji predstavlja gordsijski čvor problematike Varaždina s ovim otpadom. Ne dopustivi su privatni interesi i gomilanje bogatstva pojedinaca nauštrb zdravlja građana – istaknuli smo danas na konferenciji za medije.
Ivančica Milovec, koordinatorica Mosta Varaždinske županije se zahvallila medijima na potpori i izrazila je zabrinutost političkim podjelama i igricama oko otpada čiji rezultat je taj da trpe i građani i okoliš. Želimo ponuditi neka rješenja za ovaj problem, rekla je Milovec. Alen Lacko, varaždinski Mostovac je govorio o lokaciji „Brezje“ na koji je odložen otpad nastao u periodu od 1.4.2005. do 14.10.2013. godine u kućanstvima i kod ostalih korisnika javne usluge s područja Grada Varaždina i okolnih naselja. Radi se o miješanom komunalnom otpadu. Da budem plastičan, rekao je Lacko, godinama na jednom mjestu stoji ovaj ogromni otpad podložan vremenskim prilikama i neprilikama. I to 100.000 tona otpada. Imamo pravo izraziti jasnu bojazan što je s kemijskim spojevima koji izlaze iz sve te materije i onečišćuju zemlju, a tako posredno ugrožavaju i zdravlje građana, upozorio je Lacko pokazujući prstom na potok vodozaštitnog područja u koji curi ustajali otpad. Denis Mladenović je posvijestio kako je ovaj otpad svima na sramotu i štetu i da uskoro puni svoju punoljetnost. To je razlog i pada proračuna grada i nastavak agonije u kojem smo u Hrvatskoj poznati kao grad slučaj, rekao je Mladenović.
Marin Miletić, dopredsjednik Mosta i saborski zastupnik je iskreno rekao da nema čarobni štapić kojim može nagomilani problem, taj gordijski čvor varaždinskog otpada riješiti samo jednom presicom. Miletić je najavio aktivni angažman u Varaždinu i dizanje gradske organizacije. Most je stranka izrazito ekološki osvještena i jasno želim reći da znamo kojim putem treba ići kako bismo došli do rješenja. Otpad vremenom kalira, treba vidjeti koliko je točno otpada sada tamo? Raspisati natječaj u kojem se mora dati prednost onima koji će sanirati to ekološki. Spaljivanje nije ekološki, spaljivanje uzrokuje najotrovnije mikročestice poput dioksina i furana i niti jedan filter na svijetu to ne može zaustaviti. A spaljivanjem ostaje 1/5 otpada koje Njemci na primjer guraju u svoja stara rudarska okna. Dakle, tlo treba sanirati, a ovaj nagomilani otpad ekološki reciklirati. Jedna Danska koja ima trideset godina napredniju tehnologiju spalionica od drugih europskih zemalja ide u gašenje svih spalionica. Miletić je najavio okrugli stol u Hrvatskom saboru 16. ožujka kada je rekao da će okupljena struka i predstavnici svih odgovornih tražiti najbolje rješenje za ovaj veliki problem. Ničiji privatni interes, gomilanje bogatstva na otpadu nauštrb zdravlja građana i po očuvanje okoliša se ne smije dopustiti, završno je poručio Miletić.